Naslovna
  Aktuelno
  Organska proizvodnja
  Laboratorijski instrumenti
  Preporuka proizvođačima korisnicima Bactofil đubriva
  Nove tehnologije - Kontrola plodnosti zemljišta
  Posebna namena Bactofil đubriva
  Rešenja i dozvole za distribuciju i primenu
  Publikacije iz časopisa
  Biofertilizacija u zemljištu

 

 

 

 

O nama Kontakt Naši saradnici E-mail

Posebna namena Bactofil đubriva


PORUKA EMINENTNIH STRUČNJAKA !

KRAJNJE JE VREME DA SHVATITE !

MIKROBIOLOŠKA ĐUBRIVA U SAVREMENOJ
BILJNOJ PROIZVODNJI

BAKTERIJE POMAŽU BILJKAMA

Biofertilizacija predstavlja unošenje živih mikroorganizama u zemljište sa ciljem poboljšanja snabdevanja biljaka neophodnim nutritijentima

Ostvarivanje maksimalne produktivnosti i profita u savremenoj konvencionalnoj poljoprivredi podrazumeva intenzivnu obradu zem ljišta,navodnjavanje adekvatnu primenu đubriva , henijsku kontroluštetočina,korova i bolesti kao i maksimalnog iskorišćavanja genetskog potencijala gajenih biljaka.Ali ,sve to prouzrokuje mnogobrojne nega tivne posledice na agroekosistem i kvalitet života sredine . Brz razvoj biotehnologije,zasnovan na ekološkim principima , utiče da tradiciona lni sistemi zemljoradnje dožive brojne promene.

Smatra se da će razvoj poljoprivrede u ovom veku biti zasnovan na konceptima koje predviđaju značajne primene u tehnologiji gajenja useva i oplemenjivanju biljaka koji bi doprineli boljem uspostavljanju ekološke ravniteže i stabilnosti prirodnih resursa u agroekosistemu.Ta kav način gajenja biljaka mora biti zasnovan na ekonomsko efektivnoj osnovi.U taj koncept se u potpunosti uklapa biofertilizacija.Ona predst avlja unošenje živih mikroorganizama u zemljište sa ciljem poboljšanja snabdevanja biljaka neophodnim nutritijentima.Na ovaj način može se poboljšati snabdevanje biljaka azotom,fosforom,kalijumom,gvožđem, sumporom,ali i stimulisati rast korena.Unošenjem ovih bakterija u rizosferu biljaka ubrzavaju se procesi transformacije organske materije i biljka se snabdeva potrebnim nutritijentima . Kao komponente mikro loških đubriva najčešće su Azotobacter ,Azospirillum,Bacillus,Pseudo monas i druge . Imajući u vidu značaj azota u ishrani biljaka,jasno je da se posebno mesto pridaje bakterijama koje snabdevaju biljke azotom .To su bakterije iz grupe azotofiksatora koje elementarni, atmosferski azot prevode u oblike pristupačne biljkama . Ove bakterije se nalaze u neposrednoj blizini korena i azot predaju neposredno biljkama. Pored azota rast biljaka direktno zavisi od fosfora,a on je najčešće prisutan u zemljištu u formama koje su nepristupačne biljkama.Bakterije iz roda Bacillus i Azotobacter mogu sintetisati organske kiseline i fosfataze koje će nepristupačan fosfor prevesti u biljkama pristupačnu formu.Kalijum koji je u zemljištu ''zarobljen'' u obliku alumosilikata,zahvaljujući aktivnosti bakterijama iz roda Bacillus,postaje pristupačan biljkama.Neke bakterije zahvaljujući prisustvu siderofora doprinose snabdevanje biljaka gvožđem.Takođe je poznato da bakterije iz roda Pseudomonas mogu transformisati organske forme sumpora u neorganski i na taj način ga učiniti pristupačnim za biljke.

Sve ovo ukazuje da se primenom mikrobioloških đubriva koja u sebi sadrže mešane populacije mikroorganizama može poboljšati snabdevanje biljaka neophodnim nutritijentima uz istovremeno očuvanje životne sredine i proizvodnju zdravstveno bezbedne hrane.Pored toga ove bakterije imaju sposobnost sinteze biljnih hormona tipa giberalina,auksina, čime se dodatno stimuliše biljni rast i utiče na otpornost biljaka.Unošenjem mikrobioloških đuibriva u zemljište utiče se na tok i usmeravanje mikrobioloških procesa u zemljištu što će uticati na rast,razviće biljaka ali i na zemljište. Neki od mikroorganizama koji su uneti u zemljište odlikuju se mogućnosti sinteze sluzavih materija koje igraju značajnu ulogu u slepljivanju mikroagregata što doprinosi formiranju fine strukture zemljišta.Nakon izumiranja mikroorganizama unetih u zemljište povećava se ukupna biomasa,a efekti će se odraziti u sledećoj vegetaciji. Povećanjem organske biomase dovešće do povećanja plodnosti zemljišta i stvaranje biljkama neophodnih mineralnih nutritijenata.

Sve ovo upućuje da primena mikrobioloških đubriva ima svoje mesto u savremenoj konvencionalnoj ali i organskoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Prof.dr.Vera Raičević

Poljoprivredni fakultet u Zemunu